ODJEL AUDIOREHABILITACIJE I LOGOTERAPIJE
poster
U odjelu audiorehabilitacije i logoterapije rade audiorehabilitatori i logopedi, individualni terapeuti, koji potiču razvoj slušanja i glasovno-govorno-jezične komunikacije kod korisnika s oštećenjem sluha, teškoćama u glasovno-govorno-jezičnoj komunikaciji i višestrukim teškoćama.
Djelatnost audiorehabilitacije i logoterapije, prema Statutu i Pravilniku o unutarnjem ustroju i sistematizaciji poslova Centra za odgoj i obrazovanje „Slava Raškaj“ Zagreb, od 07. srpnja 2010. organizirana je kroz samostalni ODJEL.
Audiorehabilitaciju provode audiorehabilitatori, individualni terapeuti sa završenim sveučilišnim studijem logopedije ili fonetike, dok logoterapiju provode logopedi, individualni terapeuti sa završenim sveučilišnim studijem logopedije.
U sve programe korisnici se uključuju nakon provedenog timskog ispitivanja i opservacije u Savjetovalištu našeg Centra, timske obrade Prvostupanjskog tijela vještačenja, te Rješenja nadležnog centra socijalne skrbi. Prema čl. 65. Zakona o socijalnoj skrbi, korisnik u Centar može biti smješten na tjedni, dnevni, poludnevni i povremeni boravak. Vanjski korisnici koji su uključeni u programe Logopedskih vježbi i Ranih intervencija koriste povremeni boravak, prema navedenom članku.
Djeci i učenicima koji su uključeni u predškolski, osnovnoškolski i srednjoškolski program, pored odgojno-obrazovnog rada, nužni su i programi audiorehabilitacije i logoterapije. Oni polaze od stupnja razvijenosti slušanja, glasovno-govorno-jezične, kao i neverbalne komunikacije korisnika, te se u skladu s pojmovnikom i rječnikom pojedinog obrazovnog razreda provodi individualna rehabilitacija.
Logopedske vježbe i logopedski program u okviru programa Ranih intervencija namijenjeni su vanjskim korisnicima. I ovdje se polazi od stupnja razvijenosti slušanja, glasovno-govorno-jezične, kao i neverbalne komunikacije korisnika, te se u skladu sa govorno-jezičnim statusom provodi individualna logopedska rehabilitacija.
Ciljevi rehabilitacije su postizanje zadovoljavajućeg stupnja komunikacijskih i socijalnih vještina, emocionalne stabilnosti i zrelosti, komunikacijske kompetencije, te ostvarenje jednakih mogućnosti i dostupnost višoj razini obrazovanja u skladu s mogućnostima.
Audiorehabilitatori i logopedi, u svrhu što optimalnijeg postavljanja ciljeva, izrađuju globalne godišnje programe prema područjima rada i teškoćama svih korisnika, te individualne rehabilitacijske programe za svako dijete i učenika.
Programi rehabilitacije obuhvaćaju: procjenu artikulacijskih i govorno-jezičnih sposobnosti korisnika uz pomoć dostupnih testova, predoperativnu procjenu i rad s korisnicima kandidatima za ugradnju umjetne pužnice, poticanje razvoja slušanja, slušne percepcije, diskriminacije, identifikacije i memoriranja, razvoj govora (predjezične funkcije, neverbalnu komunikaciju, fonaciju, artikulaciju). Provode se vježbe disanja i govornih organa, polisenzorne vježbe, predvježbe za čitanje i pisanje, vježbe čitanja i pisanja, vježbe matematičkih vještina, vježbe jezičnog izražavanja i razumijevanja, vježbe za razvoj komunikacijskih vještina. U okviru individualne rehabilitacije razvijamo i alternativne oblike komunikacije za djecu s višestrukim teškoćama.
U svom radu, za postizanje što boljih rezultata na području razvoja slušanja i glasovno-govorno-jezične komunikacije, audiorehabilitatori i logopedi koriste različite metode i pomagala: MCP (metodu cjelovitog pristupa), slušno-govorne metode, te alternativne i augmentativne metode; a od pomagala: individualnu elektroakustičku aparaturu sa mikrofonom i slušalicama, vibrator, logopedske sonde i vibrofon. Važna pomagala u radu su i individualni slušni aparati s FM-om, kao i umjetna pužnica korisnika.
Za učinkovitu i poticajnu rehabilitaciju djece i učenika s oštećenjem sluha, teškoćama u govorno-jezičnoj komunikaciji ili višestrukim teškoćama neophodno je mnoštvo specifičnih ili prilagođenih sredstava za rad, koje za potrebe provođenja individualnog programa svakog korisnika, kreira ili prilagođava audiorehabilitator ili logoped. U tu svrhu koriste se različite mogućnosti informatičko-komunikacijske tehnologije, specifični grafičko-slikovni softveri, ilustrativni prikazi, fotografije, konkreti, didaktičke igračke, slikovnice, knjige, udžbenici itd.
Kako bi rehabilitacija bila što usklađenija i uspješnija nužna je suradnja audiorehabilitatora i logopeda sa različitim službama i osobama koji prate korisnika ili mu pomažu: Stručni tim Centra, odgojitelji, učitelji, dijagnostički centri, zdravstvene ustanove za ispitivanje sluha, dječji vrtići, osnovne škole, servisi za održavanje i popravke slušnih pomagala, a nezaobilazni su i roditelji koji prema dogovorenom programu rade s djetetom kod kuće.
Europska unija je odredila osam temeljnih kompetencija za cjeloživotno obrazovanje, među njima i komunikaciju na materinjem jeziku. Obrazovna politika RH ih je prihvatila i ugradila u Nacionalni okvirni kurikulum.
Koliko su komunikacija i pravo na komunikaciju značajni vidi se iz Povelje o pravima na komunikaciju (Communication Bill of Rights ASHA 2001.), u kojoj su propisana temeljna komunikacijska prava svim osobama, bez obzira na težinu njihovih poremećaja.
Djeca i učenici s oštećenjem sluha, teškoćama glasovno-govorno-jezične komunikacije i višestrukim teškoćama, uključuju se u odgojno-obrazovni sustav našeg Centra uz odgovarajuće programe potpore u različitom opsegu, prema osobnim potrebama i mogućnostima, što je osigurano pratećim podzakonskim aktima.
Katica Puškarić, prof.log.
Beata Bernardi Leskur, prof.def.
